Ninja World

Powered by Forumotion™

Ninja World | Kamui World

Započni avanturu!
Stvori legendarnog karaktera kog će igrači pamtiti godinama i postani najjači ninja u igri.
Tvoja avantura počinje sada!


Info
Uputsvo
RegisterJoin Discord
Ninja WorldLog in

Ninja World - Roleplay Card Game

new_releasesView posts since last visit account_boxView your posts chat_bubble_outlineView unanswered posts done_allassessment Top Users of the Dayassistant_photoTop Users of the Game deleteDelete Cookies

Kamui World

Kamui World E000f1f59e1f066b7efa9c28fe0817e6

Svet nepoznatog porekla povezan jedinstvenim Mangekyo Sharinganom sa stvarnim ninja svetom. Svet se sastoji od neograničenog broja ogromni kamenih kockastih objekata.

Više informacija o ovom svetu nije poznato.



- Večni kreator nindža sveta -
Samo bi poginuo svakako..

Hladne Mikelove reči su presekle Magnusa koji se nalazio metar ispred njega u njemu nepoznatom svetu.

Otkrio si moje lice.. a ja... ne znam šta mi se dogadja..

Taj razgovor je bio.. emocionalan? Da li je to reč?


Okrenuo je ledja Magnusu i jednom rukom se uhvatio za glavu.. Nešto čudno mu se dogadjalo..

Magnus je naglo otvorio oči, osećajući hladan trzaj kroz telo, kao da mu je tlo iznenada izmaklo ispod nogu. Jednog trenutka bio je u hodniku, sa crvenom chakrom koja je ključala oko njega, oči prikovane za Watatsuova – a sada...

Okružen kockama.

Velike, lebdeće strukture, u savršenom redosledu, širile su se u svim pravcima. Bile su sive, bezbojne, ali sa nekom neobičnom energijom koja je pulsirala kroz njih. Gledao je oko sebe zbunjeno, gotovo zaprepašćen.  Prostor je bio nestvaran, izokrenut, kao da se zakoni fizike više nisu primenjivali. Svaka kocka delovala je udaljeno i blizu istovremeno, nemoguće za proceniti.

Magnus se naglo okrenuo, besno tražeći odgovore.

"Šta je ovo?! Gde si me doveo?" – viknuo je, dok mu je crvena chakra još uvek podrhtavala oko tela, ali sada pomešana sa zbunjenošću.

Magnus nije mogao da veruje. Osećao je da mu je oteta prilika – prilika za osvetu, za kraj njegovih bolnih noćnih mora. U očima mu je gorela mržnja, ali nije mogao ništa učiniti. Za sada. Odjednom, pred njegovim očima, nešto čudno počelo je da se dešava s čovekom ispred njega.

"Šta ti je bree? Vrati me istog momenta kako si me i doveo!!"

Magnusov um bio je u potpunom haosu. Stajao je nepomično, a misli su mu divljale – nikada se nije osećao ovako bespomoćno. Nije znao šta da uradi. Kroz godine borbe, uvek je imao neki izlaz, neki plan, ali sada... sve je bilo nejasno. Ovaj svet, ovaj čovek... ništa nije imalo smisla.
Srce mu je ubrzano kucalo dok je pokušavao da pronađe logiku u svemu. Da li je stvarno ovde zarobljen? Ako ga ubije, da li će ikada izaći odavde? Osećaj nemoći polako ga je obuzimao, nešto što mu je bilo strano i zastrašujuće. A taj osećaj... strah, tihi strah, počeo je da raste u njemu.
Bio je zbunjen, gotovo paralizovan tom spoznajom. Šta sada?



~Per aspera ad astra~
Mikel je ostao u tišini, ne okrećući se prema Magnusu. Njegovo telo je bilo napeto, ali oči, skriveno iza tamne senke kose, bile su prazne, gotovo beživotne. U Magnusovim očima gorio je bes, ali Mikel nije delovao ni uznemireno ni uplašeno.

"Da te vratim?" – ponovio je hladno, njegov glas bez emocija. "Zašto bih te vraćao? Šta bi promenio? Osveta? Pravda? U ovom svetu, te reči su besmislene."

Zastao je na trenutak, udišući duboko, kao da je pokušavao da potisne nešto u sebi, neku nepoznatu silu koja ga je gutala iznutra.

"Osetio sam... nešto... prvi put u životu," prošaptao je, ali dovoljno glasno da ga Magnus čuje. "To nije strah... nije ni ljutnja... nešto... drugačije."

Okrenuo se ka Magnusu, ali sada se činilo da su njegove oči, nekada oštre poput leda, bile mutne, skoro izgubljene. U njegovom pogledu više nije bilo one hladnoće, već tragovi nečeg ljudskog, nečeg krhkog. Ali to je trajalo samo trenutak pre nego što se vratio onaj ledeni izraz.

"Ne znaš gde si, zar ne?" – nastavio je polako, njegov ton sada ispunjen nekom čudnom smirenošću. "Ovaj svet, ove kocke... one nisu deo stvarnosti. Ali... sada su tvoja stvarnost."

"Možda ćeš uskoro shvatiti," rekao je, gledajući u Magnusa sa blagim osmehom koji je više ličio na senku nego na pravi izraz lica. "Ali za sada... moraćeš da naučiš da živiš ovde. Jer ne ideš nigde."

[center]Magnus je slušao Mikelove reči, ali se nije mogao previše fokusirati na njih. Umesto toga, njegova pažnja lutala je po prostoru oko njih, pokušavajući da pronađe izlaz iz ove čudne dimenzije. "Da li je ovo genjutsu?" razmišljao je. "Ako jeste, sigurno bih to osetio." Ali sve što je mogao da oseti bila je teška atmosfera koja ga je obavijala.

Kao što je Mikel nastavio da priča o besmislu i beznađu, Magnus je samo slegnuo ramenima, odgovorivši mu sarkastično i nezainteresovano:

"Čuo sam bezbroj takvih priča, bravo za tebe, ti si kul.."

Dok su se Mikelove reči ponavljale u njegovoj glavi, iznenada je osvetlila nova ideja. Maleni smešak se pojavio na njegovom licu, kao da je našao način, nije bio sto postotno siguran ali šta je drugo preostalo.. Polako stajeći u borbeni stav, hladno je progovorio.

"Ako ubijem tebe, onda ću prekinuti i ovu glupu tehniku, šta god da je..Ili ću te jednostavno naterati da me vratiš, dok tvoje iznemoglo telo bude letelo od kocke do kocke.."

U tom trenutku, oci su mu opet pridobile crvenu boju, sve se razjasnilo – ne samo da će se osloboditi, već će se zatim suočiti s Watatsuem, konačno ispunjavajući svoju osvetu. Uzeo je trenutak da prikupi snagu, odlučnost ga je obuzela, i dok je crvena chakra počela da se uzburkava oko njega, znao je da je to njegova prilika.

Kamui World 21e54bcb09aa0373da1ac82766a3f001




Potez :



~Per aspera ad astra~
U nemoći i psihičkom opterećenju koje je opteretilo "Migela", dok mu je telo u šoku ne primećuje napade Magnusa. Poput transportovanja u drugu dimenziju koje se dogodilo upravu Magnusu sada kao da je "Migelov" um bio transportovan negde. Nešto čudno se dogadjalo, a njegovo telo ostalo je nemoćno.

Svi napadi pogadjaju telo i ono se raspršava u oblaku crnila. Magnus ostaje sam u tugi, nemoćan da napusti svet zvan Kamui.

Pesma :


Magnus je gledao u neverici kako se Mikelovo telo raspršava u crni oblak, nestajući bez traga. Očekivao je trenutak oslobađanja, nadu da će povratiti kontrolu i pronaći izlaz iz ovog sveta, ali umesto toga, suočio se sa prazninom. Njegovo srce je ubrzano kucalo dok su mu misli haotično kružile.
"Ne može ovako da se završi..." ponavljao je u sebi, ali odgovora nije bilo.

Odjednom, crvena chakra je eksplodirala iz njega, divlja i neukrotiva, kao refleks očajničke želje da se bori protiv sudbine koja mu je nametnuta. Njegovo telo je zračilo energijom, dok su plameni talasi chakre buknuli iza njega, pulsirajući nasilno, kao da pokušavaju silom da probiju zidove ovog zatvora.

Kamui World Tumblr_pon86fzfbY1v2disu_1280

Pogled mu je lutao, tražeći bilo kakav znak, nešto što bi mu dalo naznaku izlaza, ali sve je ostalo tiho. Čak je i crvena chakra, koja je malopre pulsirala oko njega, nestala. Magnus je pogledao svoje ruke, kao da traži smisao u svemu, ali nije bilo ničega osim dubokog osećaja nemoći.

Njegova misija, njegova osvetnička žudnja, sve je izgledalo kao daleki san koji nikada neće ostvariti. Magnus je osetio kako ga sve preplavljuje, a snaga koja ga je godinama nosila sada je nestajala. Bio je potpuno prepušten svojoj sudbini, zarobljen bez izlaza, slomljen pod težinom ove dimenzije.

Magnus je duboko udahnuo, a ruka mu je automatski posegnula za cigaretom. Zapalio ju je polako, dok se dim lenjo dizao u gustoj tišini koja je vladala oko njega. Oči su mu pratile oblak crnila koji je obavijao ovu dimenziju, ali nije više bilo straha, samo hladna, rezignirana smirenost.

"Ako ovako umrem..." promrmljao je, povukavši dim duboko u pluća.



~Per aspera ad astra~
Prostor Kamui dimenzije bio je beskonačan, bez ikakvog načina da se orjentiše shinobi koji se nalazi u njemu ili proceni trenutno vreme. Sve je delovalo kao jedan neprekidan, sivi horizont, bez svršetka, bez neba i tla, samo beskrajna praznina u kojoj ništa ne postoji osim tišine. Ni najmanji pokret nije remetio taj nepromenljiv, statični svet.

Proteklo je 22 sata, a sve je ostalo isto. Bez ijednog nagoveštaja promene, prostor je bio lišen bilo kakve dinamike – nije postojala svetlost da probije sivilo, niti je dah vetra oživeo beživotni ambijent. Samo tišina, duboka i neumoljiva, nastavila je da vlada ostavljajući Magnusa pred najtežim testom.

Magnusovo mentalno stanje postajalo je sve teže kako je vreme prolazilo. Beskrajna praznina Kamui dimenzije, bez neba, tla ili svetlosti, delovala je kao da ga guši. Bez bilo kakve promene, kao da je zarobljen u statičnoj noćnoj mori iz koje nema izlaza.

Svaka njegova misao vraćala se na isto - kako da pobegne, kako da preživi, ali svaki pokušaj razmišljanja delovao je beskorisno. U ovoj nepomičnoj tišini, bez daška vetra ili zvuka, Magnus je počinjao da oseća kako mu se um krivi pod pritiskom. Bes je isijavao iz njega, ali nije imao gde da ga usmeri. Svaka emocija bila je potisnuta i ugušena beživotnim ambijentom.

Ovo je bilo toliko drugačije od bilo koje borbe koju je Magnus ikada vodio. Nije bilo neprijatelja ispred njega, nije bilo oštrice koja bi mogla preseći kožu, niti vatre koju bi mogao ugasiti. Ovde, u beskrajnoj tišini Kamui dimenzije, borba je bila unutrašnja, borba protiv praznine i sopstvenih misli. Magnus je bio naviknut na sukobe - na sudare oružja, na eksplozije energije, na brzinu i instinkt. Ali ovo... ovo je bilo nepoznato.

Dok je stajao u toj beživotnoj praznini, sećanja su ga polako preplavila. Setio se bitaka koje je vodio, krvavih sukoba, ali i trenucima trijumfa. Setio se svog detinjstva, davno izgubljene porodice, i puta kojim je išao da bi postao shinobi kakav je sada. Svaka bitka, svaki poraz i pobeda, svaki korak ka osveti - činilo se kao da su ti trenuci sada udaljeni svetlosnim godinama.



~Per aspera ad astra~
Kao u nekom zlu, nekom hororu ili paklu nemoćnost suočavanja sa prazninom je bila priredjena Magnusu. Nakon dva dana shinobi koji nije imao nikakav obrok će osećati slabost i vrtoglavicu. Nakon 3 će se suočiti sa dehidracijom koja će  izazvati konfuziju, ubrzan rad srca. Svaki dan posle četvrtog može biti koban. Sedmi dan se ne može preživeti.

DAN 2 - SAT 09

U trenutku slabosti odredjena prisutnost stoji iza Magnusa i posmatra ga. Dogadjaj koji je trajao sve desetak  sekundi bio je potpuno skriven od njega..