Ninja World

Powered by Forumotion™

Ninja World | Heien Kyushuu

Započni avanturu!
Stvori legendarnog karaktera kog će igrači pamtiti godinama i postani najjači ninja u igri.
Tvoja avantura počinje sada!


Info
Uputsvo
RegisterJoin Discord
Ninja WorldLog in

Ninja World - Roleplay Card Game

new_releasesView posts since last visit account_boxView your posts chat_bubble_outlineView unanswered posts done_allassessment Top Users of the Dayassistant_photoTop Users of the Game deleteDelete Cookies

Heien Kyushuu


Heien Kyushuu Wp10488282
Heien Kyushuu - najveće naselje Heien populacije.



Heien kultura i ljudi, veruje se da su oni najstariji stanovnici našega kontinenta. Ne zna se odakle su i kosu, i njihov broj sada ne prevazilazi više od par hiljada, no, njihova civilizacija je definitivno starija više od 5000. godina. Njihov grad Heien Kyushuu se nalazi na jednom malom "pustinjskom ostrvu na jugoistoku kontinenta. Samo naselje je podeljeno u planinski deo grada i kotlinski deo grada. Planinski, po svemu mnogo bogatiji, mesto je gde žive učeni ljudi, njih u ovoj kulturi zaista ima puno, oni su poznati po imenima kao što su shinigami, tengen ili kamuu. Kotlinski deo grada poznat kao Saemon ili Saigiri, mesto je gde svi lovci i ratnici ove kulture žive.

Heien Kyushuu 1920px-Genpei_kassen
Kassen Genpei, prvi ilustrovani prikaz grada Haien Kyushuu. Veruje se da je ova ilustracija i najstarija ilustracija ovog grada, a ona datira iz vremena Tengen Matsuyoma (Dakle, pre 3500 godina.)


Još o Heien kulturi - Ilustrovana istorija Heien naroda :




Negde tamo u dalekoj zemlji - priča o zaboravljenom carstvu.
Heien Kyushuu 082619-28-History-Medieval-Middle-Ages-Feudalism-Japan-Asia



Svakoga jutra bi' se čuo lavež kosa, ta čudna ptica bi označila početak dana na ostrvu Kyushuu. Život u mestu kao što je Heien Kyushuu je odredjen, ne dosadan ali statičan. I ovoga jutra će se lovci i ratnici okupiti u hali bogova koja se nalazi u kotlini, žene i deca se polako spremaju da planinskim putem odu do Fishing den,a a učenjaci odlaze u svoje biblioteke.

U srcu ove naše priče nalazi se mladić Koga Yari, u svemu, potpuno ista osoba kao i njegova majka. Koga Yari je sin Saemona Yari,ja i žene sa planine. Koga Yari je oduvek pokušavao da bude i Saemon i Tengen i otac i majka i ovoga je dovelo u situaciju da kao veoma mlad čovek, bez svojih roditelja, postane najmladji Shinsoryou - shinigami i učenjak. Sa svega 11 godina prešao je iz kotline u planinu, gde je počeo izučavati knjige velikih Heien Kamuu,a, počeo je čitati, slikati i pisati, učio je svirati ali i borilačke veštine i filozofiju. Prošlo je 5 dugih godina i konačno je ovladao svojim reiatsu,om (chakrom) i počeo je maštati.

Priča koju ću vam sada ispričati dogodila se svega nekoliko nedelja pre nego što će naš mladi junak priče stići u takozvani Akametsu Town.

Koga Yari je stajao pred Tengen Han Soreom, učiteljem koji je godinama delio svoje znanje s mladim učenikom. Selo Heien Kyushuu je bio njihov dom i čini se da je učitelj Han Sora želeo da disciplinu i ljubav ovih planina ocrta na mladom Kogi, koji je izgleda danas, mnogo više nego ikada pre, izgledao uzbuđeno, i njegove oči su bile ispunjene željom za avanturom. Koga Yari je posle čitanja dnevnika prvog Kamuu,a odlučio da suoči svog učitelja i gospodara sa njegovom željom da napusti planinu, da napusti ostrvo Kyushuu.

(Sledeća sekcija predstavlja kratak razgovor izmedju Koge i njegovog učitelja, ovaj razgovor će samo biti početak priče koja će se odvijati od sada pa nadalje u svakom sledećem postu u ovoj oblasti.)

Koga Yari: Sensei, moram vam nešto reći. Osećam da je vreme da napustim naše ostrvo i istražim svet. Želim naučiti o drugim narodima, njihovim kulturama, otkriti tajne koje leže izvan naših planinskih vrhova.

Tengen Han Sora: (s ozbiljnim izrazom lica) Koga, razumem tvoju želju za istraživanjem, ali ne zaboravi da još uvek nisi stekao titulu Tengena. Putovanje van ostrva može biti opasno, a tvoje obaveze prema našem selu su još uvek nedovršene.

Koga Yari: Ali sensei, već imam šesnaest godina! Osećam se spremnim i želim pridružiti se svetu, naučiti nove veštine i doneti nazad znanje koje će koristiti našem selu. Želim da i ostatak sveta prepozna veličinu našeg sela koje je pod zaštitom boginje Inari. (Koga je namerno upotrebio ime njihove boginje jer je njegov učitelj bio poznati zilot u selu)

Tengen Han Sore: (strogo) Koga, tvoja želja za znanjem je plemenita, ali titula Tengena donosi odgovornost i dužnost prema selu. Nije dovoljno samo žudeti za avanturom. Moramo biti strpljivi i slediti tradiciju. Tvoje vreme će doći tek kada stekneš titulu tengen (chunin,a u nindža svetu).

Koga Yari: (pognutih ramena) Razumem, sensei. Ali osećam da me svet vani zove. Ne želim ostati ograničen samo na naše planine. Iako, ove planine čuvaju naš narod i našu civilizaciju hiljadama godina, želim da odem u svet i da ga pokorim.

Tengen Han Sore: (sada već blago i naivno) Koga, putovanje ne znači samo fizičko kretanje. Možeš istraživati unutar sebe, sticanjem dubljeg razumevanja naših učenja. Kada postaneš Tengen, tvoje putovanje će imati veći smisao, jer ćeš moći deliti svoje znanje s drugima.

Koga Yari: (nakon trenutka razmišljanja) Razumem, sensei. Poštujem vašu mudrost. Ali obećavam da neću zaboraviti na ovu svoju želju, kao što neću zaboraviti ni svoje obaveze prema selu i knjizi. Želim postati tengen!

Tengen Han Sore: To želim čuti, Koga. Tvoja odlučnost će te voditi. Neka tvoje putovanje počne unutar ovih planina, a kad dođe vreme, otvorićeš se prema svetu s punom snagom.

Dijalog završava s Koginim dubokim naklonom prema učitelju, obećavajući da će poštovati tradiciju i putovati prema sebi i svojoj sudbini. Svedok ovom obećanju je mala statua vrhovne boginje Inari.







Prošlo je već neko vreme od razgovora izmedju Koge i njegovog učitelja, Koga je sada prisutan u hali mudrosti i zajedno sa svojim učiteljom prepisuju "Deset smrtnika", popularnu knjigu koju je napisao Ichi Abe, Tengen koji je živeo pre skoro 1800 godina. Koga Yari gleda svog učitelja i razmišlja o njihovom razgovoru od pre neki dan, na hartiji za brisanje četkice zapisuje Haiku koji će kasnije posvetiti svom učitelj. Haiku glasi:


Učitelju kriv,
senka bola u mom srcu,
gledam, ćutim.


Samo deset dana pre Koginog odlaska za Akametsu town, Koga je zapisao sledeće reči u svoj dnevnik:



U tišini Heien Kyushuu,a, gde se planinski vrhovi susreću s niskim dimnjacima čajevih kuća, život teče kao reka u zen vrtu. Grad je odisao mirnom harmonijom, čineći ga mestom gde vreme stoji.

Uske uličice bile su obasjane svetlucavim lampionima, a prodavnice su nudile raznobojne svilene kimonoe i delikatne porculanske činije. U centru grada, veliki vrt zen skladnosti pružao je utočište za meditaciju i kontemplaciju. Danas sam u ovom vrtu zapisao nekoliko novih haiku,a i sve sam ih posvetio svom učitelju.

Stanovnici Heien Kyushuua živeli su u skladu s prirodom i poštovali stare običaje. Festivali su bili prilika da se zajednica okupi i proslavi obilje koje pruža svako godišnje doba. Sada se bliži jedan od ovih festivala, baš kada trešnjino cveće cvetalo u proljeće.

Sela (Heien Kyushuu i Saemon) su bila povezana kamenim mostovima, a reke su tekle ispod njih, donoseći vodu koja je napajala obradive poljoprivredne terase. Miris sveže pripremljenih jela širio se iz malih restorana, a ulični svirači stvarali su melodičnu atmosferu. Oduvek sam voleo proleće ali me zanima kakvo li je proleče izvan ovoga sveta.



Grad, okupan u svetlosti zalazećeg sunca, čuvao je njegovu jedinstvenu lepotu i tradiciju, pružajući mojim nepcima sladost i oazu u kojoj sam stvarao svoje želje za spoljni svet, koje su vredne čuvanja.

Yashin je stajao na vrhu planine, dok su se ispod njega pružali obrisi grada Heien Kyushuu. Vetar mu je lagano mrsio kosu dok je posmatrao zalazak sunca kako boji horizont u predivne nijanse narandžaste i ljubičaste.

Dok je stajao tamo, prisećao se drevnih legendi svog naroda, o vremenima kada su Heien ljudi gradili svoje naselje, boreći se sa izazovima i iskušenjima koje su donosili dani.

Osetio je ponos što je deo ove stare civilizacije, čiji su koreni duboko ukorenjeni u istoriji ovog kontinenta.

U daljini, čuo je zvukove grada kako polako tone u noćni mir, a svetlosti se pale jedna za drugom. Ovo je bio trenutak tišine i spokoja, trenutak u kojem je osećao povezanost sa svojim narodom i zemljom na kojoj su stajali.

Spreman da se vrati u grad i nastavi svoj put, Yashin je duboko udahnuo miris sveže planinske klime, zadržavajući trenutak mira u svom srcu pre nego što se uputio niz staze ka dolini ispod.